Naš blog
Organizacija: Zajednica tehničke kulture Rijeka
Autor: Tihana Kalcic
Uzimajući u obzir razvojne izazove gospodarstva u proteklom desetljeću, ekonomski i društveni odnosi postaju sve zahtjevniji i digitaliziraniji, a gotovo svaka inicijativa koja ljude približava tehnologiji pozitivno utječe na društveno povezivanje. Poslovi vezani uz STEM danas su nužni kako bi se premostio postojeći jaz između ponude i potražnje, što ih čini i najtraženijima na tržištu rada, a onima koji slijede STEM orijentaciju od najranijih školskih dana pruža najsjajnije izglede za budućnost.
Iako je napredak društva u području znanosti i tehnologije sve vidljiviji, ne samo u području društvenog djelovanja, već i na razini njegove ekonomičnosti, funkcionalnosti, produktivnosti i kvalitete, on ne prati mogućnost stjecanja STEM obrazovanja i vještina, posebno među mladima. Tehnička kultura, koja je temelj STEM obrazovanja, na razini osnovnih škola je vremenski značajno ograničena, dok srednjoškolski kurikulumi, pa tako i strukovni, zbog ispunjavanja samo dovoljne ili standardne opremljenosti kabineta, rezultiraju manje kvalitetno osposobljenih studenata u znanjima i vještinama potrebnim za korištenje i implementaciju novih tehnologija. Zbog nedostatka pristupa suvremenoj tehnologiji, postoji veliki jaz između znanstvene i tehnološke orijentacije mladih učenika za buduća zanimanja u području STEM-a.
Formalno školsko obrazovanje može se nadopuniti izvaninstitucionalnim obrazovanjem. Upravo izvannastavno obrazovanje stvara inicijative za uvođenje dodatnih izbornih predmeta ili projektnih aktivnosti unutar postojećih predmeta. Prije svega, uloga učitelja i profesora i dalje ostaje ključni čimbenik uspješnosti nastavnog procesa, pri čemu informacijsko-komunikacijske tehnologije značajno povećavaju uspješnost rada s učenicima. Značajno je kako izvaninstitucionalno obrazovanje može ponuditi nove pristupe u organizaciji suvremenih oblika nastave, što posljedično pozitivno utječe na veću motiviranost i zainteresiranost učenika za učenje te razvijanje njihovog samopouzdanja. Izvaninstitucionalno obrazovanje unapređuje ravnopravne odnose za rad u grupama promicanjem timskog rada i osposobljavanje pojedinog učenika za samoučenje i samovrednovanje svog znanja, što je važno za razvijanje svijesti o vlastitom znanju i stečenim kompetencijama te za cjeloživotno učenje.
Svakako, važno je od najranije dobi stjecati transverzalna i temeljna znanja i vještine u znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i matematici. Ta su znanja i vještine nužna za snalaženje u tehnološki ovisnom društvu - za kasnije aktivnosti u znanstveno-istraživačkom - tehnološkom razvoju te služe kao čvrst temelj za cjeloživotno učenje. S obzirom na navedeno, potrebno je teorijsko obrazovanje studenata nadopuniti praktičnim radom koji bi uključivao primjenu suvremenih ICT tehnologija. U suprotnom, navedeno dovodi do nedovoljnih ishoda učenja i neusvojenosti kompetencija učenika u području tehničke kulture, ali i tehničkih znanosti.
Posljedice se odnose na činjenicu da studenti nisu u mogućnosti upoznati i koristiti nove tehnologije te im nedostaju izravno primjenjiva znanja koja su tražena na tržištu rada. Sukladno navedenom, završetkom strukovnog obrazovanja učenici su nedovoljno kompetentni za aktivno sudjelovanje na tržištu rada te manje motivirani za daljnje znanstveno usavršavanje u okviru fakultetskog obrazovanja. S druge strane, postotak poslova u području ICT-a konstantno raste, kao i broj nezaposlenih mladih. Recipročno, potreban je određeni broj stručnjaka iz područja ICT-a, a kompetencije mladih ne zadovoljavaju zahtjeve tržišta. Zbog nedovoljno brze prilagodbe promjenama i razvoju ICT-a smanjena je njihova socijalna uključenost, a istodobno je izražena potreba za stjecanjem znanja iz područja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Prema provedenom istraživanju (Europe's Digital Decade: Digital goals for 2030), osim kroničnog nedostatka ICT stručnjaka, procjenjuje se da će Europi do 2030. biti potrebno 20 milijuna ICT stručnjaka, uz to čak do 200 tisuća tražit će se novi e-lideri, profesionalci koji uz visoko razvijene digitalne vještine znaju prepoznati ključne inovacijske prilike i kreirati nove poslovne modele.
Stoga je STEM obrazovanje neizostavno obrazovanje budućnosti i za budućnost. Obuhvaća četiri pojma vezana uz prirodne znanosti, tehnologiju (koja uključuje digitalnu tehnologiju), inženjerstvo i matematiku. Već se pokazalo da je STEM područje vrlo važan čimbenik koji izravno utječe na gospodarski i društveni razvoj; stoga opravdano ima važnu ulogu u svim konceptima suvremenog obrazovanja, pa tako i izvaninstitucionalnog. Osim toga, Svjetski ekonomski forum (WEF) napravio je popis vještina potrebnih za poslove budućnosti, gdje se procjenjuje da će do 2025. godine više od 40% tvrtki usvojiti STEM tehnologiju kao moderan proizvodni proces. Osim toga, WEF naglašava da će tehnologija stvoriti čak 97 milijuna novih radnih mjesta do 2025. Izvješće European Skills Agende navodi da se očekuje porast potražnje za stručnjacima i mlađim stručnjacima u području STEM-a za oko 8% do 2025., što je puno više od prosječnog rasta od 3% koji je namijenjen svim zanimanjima; jer se također očekuje da će zapošljavanje u sektorima povezanim s STEM-om porasti za otprilike 6,5% do 2025.
Stoga projekt SCRAPY stavlja naglasak na razvoj temeljnih znanja i prakse koji su preduvjet za promjenjive i nepredvidive buduće potrebe razvoja gospodarstva i društva, a ujedno čine temelj razvoja (samo)motivacije za uključivanje u procese cjeloživotnog obrazovanja. Izvaninstitucionalno obrazovanje, vlastitom fleksibilnošću programa i sposobnošću prilagodbe korisnicima, ima zadaću u svojim aktivnostima i metodama poučavanja isticati i usvajati međunarodne trendove u razvoju sposobnosti rješavanja problema. Izvaninstitucionalno obrazovanje nadopunjuje formalno usklađivanjem stjecanja teorijskih znanja i osnovnih praktičnih vještina, a u ovom projektu usklađivanjem prirodoslovno-matematičkog, tehnološkog i tehničkog obrazovanja.
Reference:
https://www.weforum.org/publications/the-future-of-jobs-report-2023